Razvodni mehanizam
Razvodni mehanizam je skup elemenata koji obezbeđuju da se u određenom taktu u odgovarajući cilindar ubacuje ili smeša goriva i vazduha, ako su u pitanju OTO motori ili samo vazduh, ako je reč o dizel motoru. Takođe se u određenom taktu i u određenom redosledu izbacuju sagoreli gasovi.
Razvodni mehanizam treba da omogući izmenu radne tečnosti u cilindru motora na kraju svakog radnog procesa. Ta se izmjena, odnosno razvod radne tečnosti, kod četverotaktnog motora danas vrši isključivo pomoću ventila, bregastog vratila i elemenata za prenos pomeranja sa brega na ventil. |
|
Elementi razvodnog mehanizma
- Zupčanik ili lančanik sa lancem za pogon bregastog vratila
- Bregasto vratilo
- Podizač i šipka podizača ventila
- Klackalica
- Ventil sa oprugama
Bregasto vratilo
Bregasto vratilo kontroliše rad ventila, odnosno, kada da ubrizga vazduh u cilindar, a kada da ispusti izduvne gasove iz cilindra.
Kako ventili motora, zbog svoje konstrukcije (odn. oblika) zahtevaju pravolinijsko kretanje da bi otvarali i zatvarali tok gasova, potrebno je nešto što će ih pokretati gore-dole. Ali, većinu pokretnih delova nekog motora sastavljaju razne osovine, čija je karakteristika da se rotiraju, te je potrebno na neki način spojiti ta dva načina kretanja.
Kako ventili motora, zbog svoje konstrukcije (odn. oblika) zahtevaju pravolinijsko kretanje da bi otvarali i zatvarali tok gasova, potrebno je nešto što će ih pokretati gore-dole. Ali, većinu pokretnih delova nekog motora sastavljaju razne osovine, čija je karakteristika da se rotiraju, te je potrebno na neki način spojiti ta dva načina kretanja.
Upravo tu u "igru" uskače bregasto vratilo čiji je osnovni zadatak da kružno kretanje pretvara u pravolinijsko. Princip kojim se to postiže ujedno je i osnovni princip rada bregastog vratila, a postiže se kretanjem ekscentra (sl. 1). Samo "telo" bregaste u stvari je dugačka metalna osovina koja se rotira pokretana snagom motora. Međutim, na nekoliko se mesta oko te osovine nalaze nepokretni (u odnosu na osovinu) ekscentri, odnosno bregovi. Rotiranje osovine uzrokuje i rotiranje tih bregova koji zbog svog ekscentričnog položaja u odnosu na osovinu izazivaju pravolinijsko kretanje tela na koje su naslonjeni. Tako rotacijom bregastog vratila uspevamo proizvesti pravolinijsko kretanje ventila, neophodno za njihov rad.
Druga bitna karakteristika bregastog vratila u stvari je oblik samih ekscentara (bregova) i u tome se zapravo krije tajna rada ovog dela motora. Za uspešan rad motora jedna od najznačajnijih stvari je pravilno određivanje trenutka. Pre je bilo reči o preklapanju ventila, potom o pravilnom određivanju trenutka paljenja smeše, a sada to naglasiti kako je jedan od značajnijih trenutaka i pravilan rad ventila. Kada to kažemo, mislimo prvenstveno na brzinu kojom se oni otvaraju. Iz samog je oblika ekscentra vidljivo da njegov presek ima glavnu ulogu u načinu rada bregastog vratila, odnosno da će od njega zavisiti brzina otvaranja ventila. Osovine sa oštrim bregovima, jasno je, brže će otvoriti ventil.
|
Nego, bregovi osovine nikada nisu u jednakom kontaktu s ventilima. Između njih se nalaze tzv. Podizači. Oni zapravo služe kako bi ventil pravilnije pratio kretanje brega, odnosno kako bi se ono pravilno prenosilo na šipku podizača zavisno od konstrukcijije razvoda. Uzmimo za početak primer (jednostavnijeg) razvoda s bregastom osovinom u glavi motora (sl. 2a). Okretanje bregova osovine ovde se prenosi na "lončasti podizač po kojemu breg u svom kretanju klizi. Lončasti podizač prenosi to kretanje na stablo ventila i otvara ga savladavajući silu njegove opruge. Nije potrebno posebno napominjati kako je ovde oblik bregova osovine primaran parametar govorimo li o brzini rada ventila. Nego, posao bregastog vratila niti izdaleka nije završen kada se ventil otvori. Potrebno ga je i zatvoriti, a za to se brine opruga koja preko podizača pritiska stablo ventila na breg osovine. Ovde je značajno uzeti u obzir da taj povratak ne sme biti prebrz i da mora biti u potpunosti kontrolisan želimo li izbeći da ventil pri zatvaranju udari u svoj ležaj, nakon čega bi se počeo odbijati itd.
Druga (zastarela) konstrukcija razvoda ona je s bregastim vratilom smeštenim "sa strane", odnosno u bloku motora (sl. 2b). Ovakva se verzija koristila u nekadašnjim motorima, sve do masovnijeg uvođenja u proizvodnju viševentilskih motora (3, 4 ili 5 ventila po cilindru).
Princip rada i ovde je isti, s tom razlikom što bregasto vratilo sada pokreće podizač ali on zatim podiže "šipku podizača. Pravolinijsko kretanje šipke potom se prenosi na tzv. "klackalicu" koja na kraju pokreće ventil. Najzastupljeniji je način pokretan zupčastim remenom, potom sledi onaj s lancem, a poznajemo i razvode sa zupčanicima.
Princip rada i ovde je isti, s tom razlikom što bregasto vratilo sada pokreće podizač ali on zatim podiže "šipku podizača. Pravolinijsko kretanje šipke potom se prenosi na tzv. "klackalicu" koja na kraju pokreće ventil. Najzastupljeniji je način pokretan zupčastim remenom, potom sledi onaj s lancem, a poznajemo i razvode sa zupčanicima.
Pogon bregastog vratila
U slučaju da je bregasto udaljeno od kolenastog vratila, za pogon se koristi
lančanici i lanac ili nazubljeni remen sa remenicama. Lančanik na
bregastom vratilu ima dva puta više zubace od onog koji je na kolenastom
vratilu. Kada kolenasto nije mnogo udaljeno bregastog vratila, onda se
sinhronizacija njihovih okretanja obavlja na taj način što se podesi da
oznake na lančanicima budu jedna prema drugoj, i to na pravoj koja prolazi
kroz ose vratila. Kod novijih (brzohodnijih) motora pogon bregastog vratila obavlja se preko
specijalnog nazubljenog remena.
lančanici i lanac ili nazubljeni remen sa remenicama. Lančanik na
bregastom vratilu ima dva puta više zubace od onog koji je na kolenastom
vratilu. Kada kolenasto nije mnogo udaljeno bregastog vratila, onda se
sinhronizacija njihovih okretanja obavlja na taj način što se podesi da
oznake na lančanicima budu jedna prema drugoj, i to na pravoj koja prolazi
kroz ose vratila. Kod novijih (brzohodnijih) motora pogon bregastog vratila obavlja se preko
specijalnog nazubljenog remena.
Neispravnosti bregastog vratila
Deformacija (savijanje) bregastog vratila
• Trošenje bregova(ekscentara)
• Oštećenje ležajeva bregastog vratila
• Trošenje zubaca na zupčaniku ili lančaniku ili njihovo pucanje(izaziva poremećaj u razvodu)
• Trošenje bregova(ekscentara)
• Oštećenje ležajeva bregastog vratila
• Trošenje zubaca na zupčaniku ili lančaniku ili njihovo pucanje(izaziva poremećaj u razvodu)
Ventili i klackalice
Ventilski sklop se sastoji od ventila opruga i osigurača. Uloga ventila je da regulišu punjenje i pražnjenje ventila. Bregasto vratilo koje dobija pogon preko zupčastog kaiša sa kolenastog vratila, podsredstvom bregova koji deluju na klackalicu u tačno određenom trenutku otvaraju odgovarajući ventil usisni ili izduvni. U jednom ciklusu svaki od ventila se otvori samo jednom, što znači da se bregasta osovina u svakom ciklusu obrne jednom za razliku od kolenastog vratila koje se u svakom ciklusu obrne dva puta.
Ventil se zatvara pomoću opruge i potrebno je da potpuno nalegne na sedište ventila kako bi prostor za sagorevanje bio potpuno zatvoren.
Ventil se zatvara pomoću opruge i potrebno je da potpuno nalegne na sedište ventila kako bi prostor za sagorevanje bio potpuno zatvoren.
Neispravnosti ventilskog sklopa
Najčešće neispravnosti ventilskog sklopa su:
- Nepropisan zazor ventila
- Loše zatvaranje(zaptivanje) ventila pri otvaranju i zatvaranju
- Trošenje i ovalnost naležuće površine
|
Prethodno
<| Pokretni delovi motora |