Pokretni delovi motora:
1) kolenasto vratilo 2) kanali za ulje 3) položaj glavnog rukavca 4) poklopac poluležaja 5) rukavci vratila (glavni) 6) rukavci vratila (ležeći) 7) protivteg 8) poluležaj glavnog rukavca (prednji) 9) poklopac poluležaja 10) klin koji spaja kolenasto vratilo i zupčanik 11) zupčanik kolenastog vratila 12) remenica 13) navrtka za ručno pokretanje kolenastog vratila 14) zamajac 15) zupčanik na zamajcu 16) klip 17) osovinica klipa 18) osovinica 19) klipni prstenovi-kompresioni 20) klipni prsten-mazajući 21) kanali za klipne prstenove 22) klipnjača 23) mala pesnica klipnjače |
Klip sa klipnim prstenovima
Neispravnosti klipa i klipnih prstenova
Trošenje vodeće površine klipa
• Nagorevanje čela i ivice čela klipa
• Trošenje(proširenje) žlebova za prstenove
• Ogrebotine po vodećoj površini klipa
• Pucanje (prskotine), naročito između žlebova
• Povećanje zazora klip-osovinica
• Pucanje nekog od klipnih prstenova
• Nagorevanje čela i ivice čela klipa
• Trošenje(proširenje) žlebova za prstenove
• Ogrebotine po vodećoj površini klipa
• Pucanje (prskotine), naročito između žlebova
• Povećanje zazora klip-osovinica
• Pucanje nekog od klipnih prstenova
Osovinica klipa
Osovinica klipa ima zadatak da obezbedi zglobnu vezu klipa i klipnjače jer se preko nje ova dva dela spajaju. Osovinica se najčešće izrađuje od specijalnog čelika. Površina osovinice je termički obrađena.
Neispravnosti osovinica klipa
- Povećanje zazora osovinica-klip
- Naprsnuće ili pucanje osovinice
- Pucanje ili ispadanje osigurača
Klipnjača
Klipnjača takođe spada u pokretne delove motora. Ona obezbeđuje vezu između klipa i kolenastog vratila. Njen zadatak je da prenese silu od klipa na kolenasto vratilo, odnosno da pravolinijsko kretanje klipa u cilindru pretvori u kružno kretanje kolenastog vratila.Sila koja deluje na klipnjaču je promenljiva u zavisnosti od takta koji se realizuje u cilindru.
Klipnjača se sastoji od velike pesnice, tela klipnjače i male pesnice. Preko male pesnice obezbeđuje se veza između klipa i klipnjače a preko velike pesnice realizuje se veza između klipnjače i kolenastog vratila.
U maloj pesnici se najčešće nalazi klizni ležaj u vidu čaure u kojoj se okreće osovinica klipa. U velikoj pesnici se takođe nalazi klizni ležaj koji je od specijalne olovne bronze i koji može da izdrži velike pritiske.
Klipnjača se najčešće izrađuje kovanjem. Kod pojedinih motora manje snage klipnjače mogu biti izrađene od legura aluminijuma.Polukružne posteljice imaju specijalni segment, koji naleže u odgovarajuće udubljenje polutke velike pesnice i sprečava pomeranje posteljice. Ako ovo ne bi bilo obezbeđeno, došlo bi do okretanja ležaja u klipnjače zajedno sa rukavcem.
Klipnjača se sastoji od velike pesnice, tela klipnjače i male pesnice. Preko male pesnice obezbeđuje se veza između klipa i klipnjače a preko velike pesnice realizuje se veza između klipnjače i kolenastog vratila.
U maloj pesnici se najčešće nalazi klizni ležaj u vidu čaure u kojoj se okreće osovinica klipa. U velikoj pesnici se takođe nalazi klizni ležaj koji je od specijalne olovne bronze i koji može da izdrži velike pritiske.
Klipnjača se najčešće izrađuje kovanjem. Kod pojedinih motora manje snage klipnjače mogu biti izrađene od legura aluminijuma.Polukružne posteljice imaju specijalni segment, koji naleže u odgovarajuće udubljenje polutke velike pesnice i sprečava pomeranje posteljice. Ako ovo ne bi bilo obezbeđeno, došlo bi do okretanja ležaja u klipnjače zajedno sa rukavcem.
Neispravnosti klipnjače
- Trošenje ležaja u velikoj pesnici
- Trošenje čaure u maloj pesnici
- Savijanje stabla klipnjače
- Uvijanje stabla klipnjače
- Naprsnuće (lom) klipnjače
- Začepljenje kanala za podmazivanje
- Pucanje vijaka za vezu
Kolenasto vratilo
Glavnim rukavcima se kolenasto vratilo oslanja na ležišta koja su smeštena u gornjem delu korita motora. Letećim rukavcem se kolenasto vratilo vezuje za veliku pesnicu klipnjače.Ramena kolena povezuju u jednu celinu glavni i leteći rukavac.Protivtegovi služe za rasterećenje ležišta glavnih rukavaca i povećanje uravnoteženosti kolenastog vratila.
U zavisnosti od broja kolena, dimenzija rukavaca, dužine i težine, kolenasta vratila mogu biti izrađena izjedna (monolitna) i iz više delova (sastavna). Sastavna kolenasta vratila sastoje se od nekoliko delova, koji se međusobno spajaju sa prirubnicama izrađenim izjedna sa delovima vratila (vidi sliku levo). U osi prirubnice najčešće se nalaze centrirajući upusti u koje se pri montaži ubacuje centrirajući umetak i vijcima se prirubnice spajaju u jednu celinu. Kod nekih konstrukcije sastavnih kolenastih vratila i kolena se izrađuju iz više delova. Razlikuju se dve konstruktivne izvedbe: • polusastavna kolena, • satavna kolena. Polusastavna kolena kolenastog vratila imaju izjedna izrađen leteći rukavac i ramena kolena. Vezivanje za posebno izrađene glavne rukavce izvodi se presovanim spojem obezbeđujući takav preklop da se ostvarivanje veze ne izvodi uz pomoć bilo kakvih klinova ili žljebova (praktično se to izvodi zagrevanjem na temperaturu 200 - 3000C) |
Pogledajte još |
Bregasto vratilo

Bregasto vratilo kontroliše rad ventila, odnosno, kada da ubrizga vazduh u cilindar, a kada da ispusti izduvne gasove iz cilindra.
Kako ventili motora, zbog svoje konstrukcije (odn. oblika) zahtevaju pravolinijsko kretanje da bi otvarali i zatvarali tok gasova, potrebno je nešto što će ih pokretati gore-dole. Ali, većinu pokretnih delova nekog motora sastavljaju razne osovine, čija je karakteristika da se rotiraju, te je potrebno na neki način spojiti ta dva načina kretanja.
Kako ventili motora, zbog svoje konstrukcije (odn. oblika) zahtevaju pravolinijsko kretanje da bi otvarali i zatvarali tok gasova, potrebno je nešto što će ih pokretati gore-dole. Ali, većinu pokretnih delova nekog motora sastavljaju razne osovine, čija je karakteristika da se rotiraju, te je potrebno na neki način spojiti ta dva načina kretanja.

Upravo tu u "igru" uskače bregasto vratilo čiji je osnovni zadatak da kružno kretanje pretvara u pravolinijsko. Princip kojim se to postiže ujedno je i osnovni princip rada bregastog vratila, a postiže se kretanjem ekscentra (sl. 1). Samo "telo" bregaste u stvari je dugačka metalna osovina koja se rotira pokretana snagom motora. Međutim, na nekoliko se mesta oko te osovine nalaze nepokretni (u odnosu na osovinu) ekscentri, odnosno bregovi. Rotiranje osovine uzrokuje i rotiranje tih bregova koji zbog svog ekscentričnog položaja u odnosu na osovinu izazivaju pravolinijsko kretanje tela na koje su naslonjeni. Tako rotacijom bregastog vratila uspevamo proizvesti pravolinijsko kretanje ventila, neophodno za njihov rad.
Druga bitna karakteristika bregastog vratila u stvari je oblik samih ekscentara (bregova) i u tome se zapravo krije tajna rada ovog dela motora. Za uspešan rad motora jedna od najznačajnijih stvari je pravilno određivanje trenutka. Pre je bilo reči o preklapanju ventila, potom o pravilnom određivanju trenutka paljenja smeše, a sada to naglasiti kako je jedan od značajnijih trenutaka i pravilan rad ventila. Kada to kažemo, mislimo prvenstveno na brzinu kojom se oni otvaraju. Iz samog je oblika ekscentra vidljivo da njegov presek ima glavnu ulogu u načinu rada bregastog vratila, odnosno da će od njega zavisiti brzina otvaranja ventila. Osovine sa oštrim bregovima, jasno je, brže će otvoriti ventil.
|

Nego, bregovi osovine nikada nisu u jednakom kontaktu s ventilima. Između njih se nalaze tzv. Podizači. Oni zapravo služe kako bi ventil pravilnije pratio kretanje brega, odnosno kako bi se ono pravilno prenosilo na šipku podizača zavisno od konstrukcijije razvoda. Uzmimo za početak primer (jednostavnijeg) razvoda s bregastom osovinom u glavi motora (sl. 2a). Okretanje bregova osovine ovde se prenosi na "lončasti podizač po kojemu breg u svom kretanju klizi. Lončasti podizač prenosi to kretanje na stablo ventila i otvara ga savladavajući silu njegove opruge. Nije potrebno posebno napominjati kako je ovde oblik bregova osovine primaran parametar govorimo li o brzini rada ventila. Nego, posao bregastog vratila niti izdaleka nije završen kada se ventil otvori. Potrebno ga je i zatvoriti, a za to se brine opruga koja preko podizača pritiska stablo ventila na breg osovine. Ovde je značajno uzeti u obzir da taj povratak ne sme biti prebrz i da mora biti u potpunosti kontrolisan želimo li izbeći da ventil pri zatvaranju udari u svoj ležaj, nakon čega bi se počeo odbijati itd.
Druga (zastarela) konstrukcija razvoda ona je s bregastim vratilom smeštenim "sa strane", odnosno u bloku motora (sl. 2b). Ovakva se verzija koristila u nekadašnjim motorima, sve do masovnijeg uvođenja u proizvodnju viševentilskih motora (3, 4 ili 5 ventila po cilindru).
Princip rada i ovde je isti, s tom razlikom što bregasto vratilo sada pokreće podizač ali on zatim podiže "šipku podizača. Pravolinijsko kretanje šipke potom se prenosi na tzv. "klackalicu" koja na kraju pokreće ventil. Najzastupljeniji je način pokretan zupčastim remenom, potom sledi onaj s lancem, a poznajemo i razvode sa zupčanicima.
Princip rada i ovde je isti, s tom razlikom što bregasto vratilo sada pokreće podizač ali on zatim podiže "šipku podizača. Pravolinijsko kretanje šipke potom se prenosi na tzv. "klackalicu" koja na kraju pokreće ventil. Najzastupljeniji je način pokretan zupčastim remenom, potom sledi onaj s lancem, a poznajemo i razvode sa zupčanicima.
Neispravnosti bregastog vratila
Deformacija (savijanje) bregastog vratila
• Trošenje bregova(ekscentara)
• Oštećenje ležajeva bregastog vratila
• Trošenje zubaca na zupčaniku ili lančaniku ili njihovo pucanje(izaziva poremećaj u razvodu)
• Trošenje bregova(ekscentara)
• Oštećenje ležajeva bregastog vratila
• Trošenje zubaca na zupčaniku ili lančaniku ili njihovo pucanje(izaziva poremećaj u razvodu)
Sledeće
>| Razvodni mehanizam |

pokretni_delovi_motora_i_njihove_neispravnosti.pdf |